Analiza tehničke čistoće – svrha, primjena i nadolazeće promjene u standardizaciji
07.01.2026
Analiza tehničke čistoće (TCA) proizlazi iz zahtjeva automobilske industrije, gdje proizvođači od svojih dobavljača zahtijevaju provjeru čistoće isporučenih komponenata. Isti zahtjevi sve se češće pojavljuju i u zrakoplovnoj, medicinskoj, farmaceutskoj i drugim industrijama.
Foto: ZEISS
Tehničku čistoću ne analiziramo samo zato što to zahtijeva kupac. Njena stvarna vrijednost je u otkrivanju izvora čestica te u poboljšanju proizvodnih procesa.
Najčešće korišteni dokumenti na području tehničke čistoće su VDA 19.1 i ISO 16232, koji su sadržajno vrlo slični. VDA 19.1 je stručna preporuka (smjernica) njemačke automobilske industrije, dok je ISO 16232 međunarodni standard. U europskom prostoru se češće koristi VDA 19.1, prvenstveno zbog svoje detaljne metodologije i široke primjene u automobilskoj industriji. Pored analiza tehničke čistoće komponenata i proizvoda, sve se češće provode i analize čistoće ulja i hidrauličkih tekućina, što tvrtkama omogućuje optimirano održavanje i s time značajne uštede, jer se izmjene mogu provoditi prema stvarnom stanju, a ne samo prema vremenskim intervalima.
Nadopunjuje ju smjernica VDA 19.2, koja obrađuje područje čistoće okoliša i proizvodnih prostora te tamo omogućuje učinkovitu kontrolu uvjeta.
U nastavku se usredotočujemo na analize tehničke čistoće komponenata prema standardu VDA 19.1, gdje razlikujemo nekoliko metoda – neke su preciznije, druge primjerenije za brze preglede. Tvrtka ZEISS nudi široki raspon mikroskopskih sustava koji pokrivaju sve zahtjeve tih analiza. Najčešće primjenjivana metoda je svjetlosna mikroskopija filtara dobivenih ekstrakcijom čestica s površine komponenata. Taj pristup omogućuje određivanje veličine, količine i optičkih svojstava čestica (metalnih/nemetalnih, vlakana). ZEISS nudi sustave za analizu čestica od 50 µm naviše (klasična TCA analiza), kao i napredne sustave za čestice od 5 µm, pa čak i od 1 µm nadalje – naravno, uz odgovarajuću pripremu i ekstrakciju uzoraka.
Druga mogućnost je primjena skenirajućeg elektronskog mikroskopa (SEM) s EDX detektorom, što omogućuje određivanje kemijskog sastava čestica i time lakše otkrivanje izvora nečistoća.
Foto: ZEISS
Glavne promjene u novom izdanju standarda VDA 19.1 sažete su u donjoj tablici:
| Područje | Stanje u 2. izdanju (2015) | Novosti u 3. izdanju (2025) |
| Opći opseg i ciljevi | Usredotočeno na klasične preglede tehničke čistoće primjenom tekućinske ekstrakcije i optičke analize.
| Potpuno obnovljeno izdanje zbog elektrifikacije, autonomnih sustava i novih tehnologija; uključuje suhe ekstrakcije, standardne i prilagođene analize te višu preciznost ispod 50 µm. |
| Osnovni koncept | Jedinstven proces pregleda s mogućnošću slobodne interpretacije. | Dva standardizirana puta: Standardna analiza (određeni parametri, ponovljivost) i Slobodna analiza (prilagodljivi parametri u dogovoru s naručiteljem). |
| Definiranje zahtjeva i strategija pregleda | Usredotočeno na određivanje graničnih vrijednosti i integraciju u proces. | Prošireno s razvojem strategije na temelju rizika te s dodatkom o tipičnim pogreškama u specifikacijama. |
| Izbor i provedba pregleda | Naglasak na tekućinskoj ekstrakciji i optičkoj analizi.
| Dodani su novi načini suhe ekstrakcije (test žigom, usisavanje četkom); ažurirane su tablice izbora i grafički pregled tipova analiza. |
| Rukovanje s komponentama i osposobljenost | Opća pravila pakiranja i rukovanja.
| Određene su dvije vrste pakiranja prema svrsi pregleda; definirane su kvalifikacije osoblja; dodan je kontrolni popis za laboratorije. |
| Metode ekstrakcije i analize | Klasične metode (tlak, ultrazvuk, miješanje). | Dodano niskotlačno ispiranje; poboljšani parametri za ultrazvuk; uključena standardna i slobodna SEM/EDX analiza te nova mjerila za vlakna i metalne čestice. |
| Dokumentacija i interpretacija rezultata | Osnovni zahtjevi za izvješća i postupke.
| Ažurirani predlošci izvješća; uvedena procjena mjerne nesigurnosti i provjera metode. |
| Opći naglasak | Laboratorijski usmjeren pristup s ograničenom usporedivošću između laboratorija.
| Naglasak na ponovljivosti, sljedivosti, nesigurnosti mjerenja i primjenjivosti u više disciplina (razvoj, QA, upravljanje dobavljačima). |
Nadolazeće treće izdanje standarda VDA 19.1 ujednačit će postupke analize tehničke čistoće u laboratorijima u čitavom svijetu. Standard će omogućiti usporedive, ponovljive i sljedive rezultate, što će pridonijeti boljem razumijevanju procesa onečišćenja u industriji. S pomoću naprednih metoda, kao što su SEM/EDX analize i suhe ekstrakcije, tvrtke će moći još preciznije analizirati i poboljšati svoje proizvodne procese, što će dugoročno dovesti do više učinkovitosti i kvalitete proizvoda.
Izvor: ZEISS