Zašto u industrijskoj strategiji tvrdimo da će nas pokrenuti sto tvrtki
07.11.2016
Dugo, dugo čekana industrijska strategija krenula je na road show po zemlji, gdje će je poslovnoj zajednici predstavljati Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva za industriju, i Tomislav Radoš, voditelj tima za izradu strategije.
Dugo, dugo čekana industrijska strategija krenula je na road show po zemlji, gdje će je poslovnoj zajednici predstavljati Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva za industriju, i Tomislav Radoš, voditelj tima za izradu strategije. U međuvremenu su glavne odrednice tog dokumenta procurile u medije, već su pale i prve ocjene, koje se kreću u rasponu od ‘prilično hrabro’ do ‘još jedan promašaj’.
• Iznenađujuće je što ste pokretačima industrije proglasili četiri sektora - farmaceutiku, ICT, metalsku te elektroindustriju, unutar kojih je najmanje velikih kompanija.
Radoš: Točno je da sva ta četiri sektora imaju ukupno stotinjak većih tvrtki. No takva nam je ekonomija. To bi, međutim, trebalo olakšati Ministarstvu gospodarstva upravljanje tim sektorima. Svaka od tih stotinjak tvrtki trebala bi imati svoje key accounte, kao u banci. Da svakome od njih možemo doći s pitanjem: ‘Ljudi, što vam treba?’ I da Ministarstvo gospodarstva bude to koje će tim tvrtkama pomagati i voditi ih kada trebaju bilo što od ostalih ministarstava.
• Zašto prehrambena industrija, koja je najveći dio prerađivačke industrije, nije među pokretačima?
Škrtić: Ona je više orijentirana prema domaćem tržištu i ne može osigurati visoke stope rasta koje se zahtijevaju od pokretača industrijskoga rasta. Prehrambena industrija jest radno intenzivna, ima potencijal u sinergiji s turizmom, ali pred sobom ima i vrlo zahtjevan zadatak - mora pokazati koliko je u stanju supstituirati uvoz. Savladaju li taj dio, već će napraviti veliki korak. Ta industrija sigurno ima potencijal, ali moraju se boriti s drugim stvarima. Isto je i s drvnom industrijom, odnosno proizvodnjom namještaja - imaju drvnu bazu i to je sve. Njihova je proizvodnja tehnološki zaostala, nema potrebnog segmenta znanja, dizajna, brendiranja odnosno pokretača rasta.
• Ali ako imamo sirovinsku bazu, nije li to jedna od čvrstih osnova od kojih treba krenuti?
Škrtić: Kvalitetna sirovinska osnova jedan je od glavnih, ali ne i dovoljan uvjet. Dodatno, imamo jedan veliki rizik. Naime, u ovom trenutku još ne znamo kakva nam je strategija upravljanja prirodnim resursima - šumama, vodama, poljima. A to je presudno i za prehrambenu i za drvoprerađivačku industriju. Danas naši drvoprerađivači žive od godine do godine i ne mogu ulaziti u investicijske cikluse, nitko ne zna što će se dogoditi već iduće godine.
• Kakve su prve reakcije na taj dokument?
Radoš: Još ih čekamo. Poslali smo dokument drugim resornim ministarstvima koja bi trebala biti uključena u implementaciju strategije i s kojima je logično da se industrija povezuje. Kada dobijemo njihova mišljenja, dokument ćemo doraditi i eventualno korigirati, a već sada krećemo u javnu raspravu. U njoj ćemo vidjeti ima li drugačijih ideja koje se mogu usvojiti.
Link >>