Hrvatska industrija po produktivnosti značajno zaostaje Europom
05.11.2025
Hrvatska industrija po produktivnosti zaostaje za europskim prosjekom zbog niskih razina digitalizacije i automatizacije, nedostatka kvalitetne radne snage, kao i nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj, istaknuto je na nedavnoj konferenciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) "Vrijeme je za industriju", prenosi Tportal.hr
Foto: Ilustracija Freepik
HGK je kroz 20-ak intervjua s menadžerima velikih i srednjih poduzeća iz prerađivačke industrije željela ustanoviti zašto produktivnost po zaposlenom u hrvatskoj industriji zaostaje za europskim prosjekom. Prema riječima Tomislava Radoša, potpredsjednika HGK za industriju i održivi razvoj, ključni razlozi zaostajanja su u tome što se u Hrvatskoj dominantno proizvodi u malim serijama, tu je i nedostatak kvalitetne te obrazovane radne snage, slaba razina digitalizacije, niska razina automatizacije, kao i ograničena ulaganja u istraživanje i razvoj. Upozorio je da je bruto dodana vrijednost po zaposlenom u Hrvatskoj puno manja od prosjeka EU-a, primjerice na razini tek 58 posto radnika iz Slovenije. Drugim riječima, kako prenosi Tportal.hr, to znači da proizvodi hrvatske industrije imaju nižu razinu dodane vrijednosti u odnosu na proizvode iz EU-a, što je i zbog već spomenutih nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje je izjavio kako Hrvatska ima poprilično diversificiran industrijski sektor i s udjelom od oko 17 posto ukupno zaposlenih ta grana čini značajan dio hrvatskog gospodarstva. I on je upozorio da se problem hrvatske industrije primarno ogleda u činjenici razmjerno niske produktivnosti. Ta generalna ocjena, napomenuo je, ne vrijedi za sve pa tako s jedne strane postoji dio relativno zastarjele gospodarske strukture, koncentrirane u industrijama niže dodane vrijednosti, koja bilježi i pad zaposlenosti, no s druge strane tu su grane i poduzeća s proizvodnjama veće dodane vrijednosti, koji su uhvatili svoje niše i tehnološki se razvijaju. Tu se ubrajaju poduzeća iz energetike, proizvodnje električne opreme, industrija pića, nemetalnih minerala, građevinskog materijala, itd. Međutim, kako je istaknuo, po pokazateljima inovativnosti i digitalizacije hrvatska industrija zaostaje za svojim europskim orijentirima pa se ne može uspoređivati s Austrijom, Njemačkom ili Italijom. Šonje je ocijenio da će u slijedećih pet do deset godina poticanje inovacija i digitalizacije biti ključno za transformaciju hrvatske industrije.
Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, poručila je da se digitalnu transformaciju ne smije promatrati kao trošak, već kao investiciju te je naglasila kako hrvatska obrambena industrija predstavlja svijetli primjer produktivnosti. U suradnji s Ministarstvom obrane provodi se njeno mapiranje, a do sada se odazvalo više od 140 tvrtki. Njih više od 60 posto već posluje na međunarodnim tržištima, istaknula je Šćulac, a trećina je uključena u razvoj naprednih tehnologija; od robotike do novih materijala.
Načelnica sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva Nera Pavić napomenula je da, iako se u 2025. bilježi rast produktivnosti, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom EU-a, pri čemu jedan od glavnih izazova hrvatske industrije ostaje relativno mali udio proizvodnje visoke dodane vrijednosti te prevelika orijentiranost na uslužni sektor, prenosi Tportal.hr.
Izvor: Tportal.hr