IRT 3000

Sadržaj

Električna vozila će osvojiti polovinu globalnog tržišta do 2030. godine

16.01.2018

Studija The Boston Consulting Group pokazuje da će tehnologija, regulatori i trošak vlasništva ličnih i deljenih vozila ubrzati tempo prelaska na električna vozila, hibridna i vozila na baterije će polako povećavati svoj udeo do 2025. godine, koji će nakog toga skočiti zbog rasta potražnje

Tačka preokreta za električna vozila je na vidiku, a reč je o kombinaciji hibridnih i potpuno električnih vozila, koja će do 2030. godine preuzeti polovinu globalnog tržišta od vozila s unutrašnjim sagorevanjem. Vozila s unutrašnjim sagorevanjem i dalje će igrati važnu ulogu u industriji, jer će i velik deo električnih vozila i dalje biti s hibridnim pogonom, stoji u najnovijem istraživanju The Boston Consulting Group.

the-electric-car-tipping-point-1-638

Ovu transformaciju, za koju BCG očekuje da će se odigrati u tri faze kroz sljedećih dvanaest godina, oblikovaće tri faktora: tehnologija, regulatorni zahtevi i troškovi vlasništva. Motor s unutrašnjim sagorevanjem nastaviće da budu glavni pogon tokom sledećih nekoliko godina do 2020, zbog relativno visoke cene električnih vozila čak i uz podsticaje, a period povratka ulaganja u kupovinu električnog vozila za potrošače tokom tih nekoliko godina ostaće predug da bi bio privlačan. Dodatno, proizvođači zbog napretka tehnologije vozila s unutrašnjim sagorevanjem nemaju problema sa zadovoljavanjem zahteva regulatora o količini izduvnih gasova.

Kako industrija ulazi u sledeću fazu, koja će trajati približno od 2020. do 2025, električna vozila, koja su mešavina tzv. potpunih hibrida, delimičnih ili 48-voltnih hibrida, plug-in hibrida i automobila na baterijski pogon, povećaće svoj tržišni udeo zbog uvođenja strožijih standarda efikasnosti i emisija izduvnih gasova, pre svega kroz podsticanje prodaje.

Dok tranzicija bude odmicala, udeo klasičnih vozila s unutrašnjim sagorevanjem će opadati s današnjih 96 odsto globalnog tržišta na oko polovinu svih vozila do 2030. godine.

„Tačan vremenski tok prelaska na električna vozila dugo je predmet rasprava. Počeo je tranzicioni period u kome će udeo hibridnih i baterijskih vozila rasti na štetu vozila s unutrašnjim sagorevanjem“, kaže Xavier Mosquet, stariji partner u BCG-u i vodeći autor studije.

Tehnološki napredak

Tri tipa tehnoloških skokova oblikovaće budućnost pogonskih motora. Tokom 2020. tehnološki napredak kod vozila s unutrašnjim sagorevanjem biće dovoljan da industrija zadovolji regulatorne zahteve o dozvoljenim količinama izduvnih gasova na najvećim tržištima. Najveća promena će se dogoditi u Evropi, gde će udeo dizel motora, koji su 2016. godinu držali 48 odsto tržišta, pasti na 36 odsto u 2020. zbog sve većih troškova zadovoljavanja standarda za emisije ugljen-monoksida i potrošačkih trendova koji se kreću u smeru čistijih tehnologija i podstiču kupovinu jeftinijih električnih vozila.

U isto vreme trošak baterija, koji je najveći pojedinačni pokretač troška vlasništva za baterijska i plug-in hibridna vozila pada više i brže nego što se očekivalo pre samo nekoliko godina. BCG procenjuje, na temelju više izvora, da će cena troška baterija po kilovat-satu pasti na 80-105 dolara do 2025. i na 70-90 dolara do 2030.

Treći tehnološki zaokret odnosi se na generiranje električne energije. Dok god su fosilna goriva glavna u proizvodnji električne energije u najvećim ekonomijama poput SAD i Kine, uticaj električnih vozila na klimatske promene ostaće minoran kada se u obzir uzme energija potrebna za proizvodnju i reciklažu baterija. Tek kad 'alternativni' izvori energije, poput nuklearne energije, energije vjetra i solarne energije postanu ključni faktori u proizvodnji električne energije, električna vozila će dobiti osetan uticaj na smanjivanje nivoa gasova staklene bašte u atmosferi.

Regionalna tržišta

Krivulja usvajanja električnih vozila donekle varira na različitim tržištima zavisno od troška vlasništva, koji odražava faktore kao što su cena vozila, kilometraža i cene goriva i električne energije. U Kini, na primer, koja je vodeće tržište za električna vozila, velika kilometraža, niska cena električne energije i visoke cene goriva čine trošak vlasništva električnih vozila relativno nižim u odnosu na lična i privredna vozila koja imaju motor s unutrašnjim sagorevanjem. Državni podsticaji za baterijska vozila smanjili su trošak vlasništva do tačke gde je povraćaj ulaganja u baterijska vozila smanjen na pet godina u odnosu na povraćaj ulaganja za vozila s unutrašnjim sagorevanjem, prema podacima iz 2015. godine.

U Evropi, uz visoku cenu električne energije, relativno nizak broj kilometara koje pojedinačni vozač pređe (u poređenju s Kinom i SAD) uzrokovaće da vozila s unutrašnjim sagorevanjem budu jeftinija do 2025. godine. Razvoj tržišta u Evropi biće ujednačen za različite tipove električnih vozila, pri čemu će baterijska vozila do 2030. godine dostići 17 odsto tržišta, a svi hibridi zajedno oko 33 odsto.  

Niska cena goriva će u SAD dovesti do sličnih rezultata. Najveći rast broja električnih vozila biće u segmentima manjih vozila: do 2030. vozila u C segmentu biće gotovo u celosti električna, dok će vozila s unutrašnjim sagorevanjem ostati glavna za srednja privredna vozila i tzv. pick-up vozila. Hibridi će dominirati japanskim tržištem, gde će do 2030. doseći 55 odsto. 

Rast modela deljenja automobila koji će se raširiti s pojavom autonomnih, samovozećih vozila, imaće značajan uticaj na usvajanje hibridnih i električnih vozila. Kako taksiji i druga deljena vozila godišnje pređu daleko više kilometara nego lična vozila, povraćaj ulaganja u njihovo vlasništvo biće daleko brži.

„Proizvođači automobila i njihovi dobavljači trebalo bi da obrate pažnju na dva različita smera kretanja tržišta“, objašnjava Mosquet. „Prvi je rast udela električnih vozila s oko tri odsto danas na oko 50 odsto do 2030, a drugi je rast udela s današnjih ispod jedan odsto na oko 14 odsto globalnog tržišta u 2030. godini. Varijacije dinamike usvajanja će odstojati, zavisno od regulatornih poteza, usvajanja autonomnih vozila i modela deljenja vozila od strane potrošača, kao i o cenovnim varijacijama različitih izvora goriva. Kompanije će morati da se posvete razvoju strateških i proizvodnih opcija kojima će doći do cilja koji je izvestan na neizvesnom putu“, zaključio je Mosquet.

Više izvoda iz ovih istraživanja na adresi: https://www.slideshare.net/TheBostonConsultingGroup/the-electric-car-tipping-point..

ar©tur 2021